Zalivati ili ne, pitanje je uvijek
Uvjerite se da teren dobija odgovarajuću količinu vode – to je ključan dio savršenog stanja. Ako znate kad terenu treba voda, možete da uštedite vrijeme i novac, i da eliminišete probleme koji dovode do još većeg troška i više dodatnog posla. Pitanje glasi: Da li, uopšteno, previše zalivamo?
„Mogla je da se uštedi ogromna količina novca“
Simeon Liljenberg radi kao rukovodilac održavanja terena na švedskom nacionalnim fudbalskom stadionu, Friends Arena. Prema njemu mnogi rukovodioci održavanja terena treba da smanje zalivanje. „Mnogo terena dobija previše vode. Zapravo, moglo bi da se uštedi ogromna količina novca, samo znatnim smanjivanjem zalivanja“, kaže Simeon. Pretjerano zalivanje je loše iz tri perspektive. Najprije, svi treba da razumno koristimo vodu, jer u budućnosti može da bude nestašica vode u mnogim djelovima svijeta. Drugo, zalivanje često zahtijeva mnogo vremena i truda, naročito kad se radi o kretanju, postavljanju i podešavanju opreme. Na kraju, stalno prisustvo velike količine vode daje plitak korijeni sistem, a to može da stimuliše rast korova. Osnovno pravilo je, zalivajte mnogo, ali rijetko.
Upoznajte svoj teren na pravi način
Važno je da proučite teren i dobro ga upoznate. „Izgled i osjećaj su ključni“, kaže Simeon. Preporučuje da prošetate terenom da biste vidjeli kakav je osjećaj na stopalima. Da li je mekan i možda previše zalivan? Kako izgleda trava? Da li je mlitava, i da li je to posledica pretjeranog zalivanja ili, možda, lošeg đubrenja? Takva posmatranja daće dobre osnove daljoj istrazi i potencijalu da formirate dobre rutine zalivanja.
Više se pouzdajte u činjenice
Vrijeme je da prestanete sa nagađanjem i vjerovanjem u stare „istine“ o tome koliko često treba zalivati teren. „Svako ko održava teren treba da koristi mjerač vlage u zemljištu“, kaže Simeon. „To je mala investicija koja može da uštedi mnogo vremena i novca. „Zalivanje terena preko noći može da košta nekoliko stotina evra. Zato bih rekao da se investicija u mjerač vlage u zemljištu obično vraća za samo nekoliko nedjelja.“ Sadržaj vlage treba da bude 20–25%, zavisno od osnove. Na primjer, ako je sloj zelenila na pješčanoj podlozi, obično mu treba više vode, što znači i malo viši sadržaj vlage. „Nijedan teren nije isti. Treba naći savršen nivo vlage za svaki teren.“
Do kojih problema može da dovede previše vode?
Prečestim zalivanjem ćete navići teren na stalno prisustvo vode. To znači da će korijenje prestati da raste jer ne mora da ide u dubinu da bi došlo do neophodne vode. Previše vode može da dovede i do truleži trave. Postoji i opasnost da će važne hranjive materije biti isprane iz tla, što usporava rast korijenja. Previše mekana površina čini teren manje otpornim na habanje i može da dovede do znatnih oštećenja, od kojih se teren veoma sporo oporavlja.
Šta da radim ako je teren previše vlažan i pun mrtvog korijena?
Dva najbolja načina za oporavak fudbalskog terena prezasićenog vodom su aeracija i đubrenje iz vazduha. Aerišite velikim i dugim šiljcima, za vertikalnu drenažu. Tako voda nestaje sa površine i odlazi duboko u tlo. Time se povećava i oksigenacija, koja dovodi do sušenja tla travnjaka. „Ovo je veoma efikasan način spašavanja terena koji ima više vode nego što bi mogao sam da riješi“, kaže Simeon.
O Simeonu Liljenbergu |
---|
|