Kako savladati slamu na travnjacima

Slama je sloj mrtvog biljnog materijala koji nastaje između područja zelene vegetacije i površine tla. Ako je travnjak star deset godina, vjerojatno već ima sloj slame od 30 – 40 milimetara.

Odakle dolazi slama?

Slama se u travnjaku razvija kada organski ostaci nastaju brže nego se mogu razgraditi. To se događa iz više razloga. Neki češći uzroci su:

1. Prevelika gustoća terena, uzrokovana upotrebom modernih, iznimno učinkovitih sorti trave
2. Slaba biološka aktivnost uzrokovana tlom siromašnim hranjivim tvarima s malo humusa odražava se u slojevima rasta trave
3. Niska razina pH, često uzrokovana upotrebom gnojiva visoke kiselosti
4. Prevelike količine trave – veće nego što mikroorganizmi mogu savladati – često uzrokuje prekomjerno gnojenje

Što je problem sa slamom?

Tanak sloj slame može povoljno utjecati na travnjak, osiguravajući mu sloj izolacije i otpornost. No, ako je sloj slame veći od 5 milimetara, mijenja se njegov utjecaj na travu. Zbog smanjenja propusnosti vode korijenje raste bliže površini, a masa korijenja i izmjena kisika smanjuju se. Trava zato postaje osjetljivija i više ne može izdržati sport i druge aktivnosti. Opasnost od odumiranja trave povećava se, a pojedine sorte ne mogu preživjeti.

Prednosti uklanjanja slame

Uklanjanjem slame dobivate gust, natjecateljski travnjak s boljom izmjenom kisika, većom propusnošću vode i manje korova, a također smanjujete opasnost od oboljenja. Budući da se tako povećava masa korijena i korijenje raste dublje, trava postaje mnogo izdržljivija.

Kada se rješavati slame?

Ako živite u dijelu svijeta s izmjenom godišnjih doba, slamu je najbolje uklanjati kasno u proljeće ili u ranu jesen, kada trava dobro raste. Izbjegavajte uklanjanje slame u rano proljeće ili tijekom sušnih razdoblja, budući da se mikroorganizmi tada intenziviraju i povećava se opasnost od isušivanja nezaštićenog korijenja.

Uklanjanje slame

Prije početka uklanjanja slame, odnosno drljanja, pokosite travu na kratko i sakupite pokošenu travu. Zatim odaberite stroj i alate najprikladnije vrsti travnjaka. Za travnate površine manje od 5000 četvornih metara gotovo se uvijek upotrebljava drljača s ili bez sakupljača. Na većim travnatim površinama upotrebljavajte vučnu jedinicu drljače. One su uobičajeno opremljene izravnim, ugrađenim sakupljačima.

Noževi mlatila i opružni zupci

Drljaču je moguće opremiti noževima mlatila za učinkovito uklanjanje slame. Kako ne biste oštetili travu, okretni noževi u tlo ne bi smjeli prodirati više od 1 do 2 milimetra.. U osjetljivim područjima, primjerice na ukrasnim travnjacima, možete primjenjivati nježniju metodu s opružnim zupcima, koji također ne bi u tlo trebali prodirati dublje od 1 do 2 milimetra. Učinak je slabiji s noževima mlatila.

Noževi delta

Za rezanje bočnog korijenja i učinkovito suzbijanje raširenog korova trebate primijeniti noževe delta. Iako noževi ne mi smjeli u tlo prodirati dublje od 7 – 10 milimetara, izrazito su učinkoviti. U toplijim je državama drljanje s noževima delta važan način poboljšanja učinka zalijevanja. Ono osigurava prodiranje vode do korijenja trave.

Nakon drljanja

Kada završite s uklanjanjem slame s travnjaka, uklonite izvučeni materijal. Možete ga kompostirati, premda će za razgradnju trebati dulje od drugih vrtnih ostataka, ili zbrinuti s vrtnim otpadom. Travnjak je potom je, za najbolje rezultate, dobro pognojiti, prihraniti i zaliti.