Vrući kompost ili hladni kompost – koje kompostiranje je najbolje?
Kompostiranjem vrtnog otpada vrtu osiguravate brojne pogodnosti. Postoje različite vrste, uključujući hladni kompost i vrući kompost. Više pročitajte ovdje!
Kompostiranje vrtnog otpada ima brojne prednosti. S jedne strane, lako se rješavate lišća, grančica i sličnog sadržaja; s druge, kroz vrijeme ostvarit ćete samodostatnost po pitanju tla bogatog hranjivim tvarima. Različite vrste komposta imaju različita djelovanja. Hladni kompost? Vrući kompost? Koje kompostiranje trebaju odabrati početnici, a koje profesionalci? To ovisi o namjeni kompostiranja. Postoje trikovi koje je dobro znati kada želite ostvariti najveću moguću učinkovitost gnojiva.
Hladni kompost, prikladan za vrtni otpad
U hladni kompost kompostira se vrtni otpad: lišće, grančice i drugi materijal iz vrta. Neupućenom promatraču to može djelovati hrpa vrtnog otpada izravno ostavljena na tlu, no dobar hladni kompost malo je profinjeniji od toga. Započnite postavljajući grane i grančice na dno. Potom prijeđite na vrtni otpad kao što je lišće, korijenje i grančice, a na sve to dodajte ugljikom bogati materijal poput odsječaka trave ili stajskog gnojiva. Može se upotrijebiti i zemlja, no razgradnja tada traje dulje.
Kako izraditi hladni kompost
Za bržu razgradnju kompost je dobro ograditi s bočnih strana jer se tako zadržavaju vlažnost i toplina. Mrežica, drvene palete ili pletene ograde od vrbe izvrsne su za izradu komposta. Umjesto njih možete upotrijebiti i pripremljene paletne obruče. Posložite tri ili četiri u visinu i vaš kompost već je spreman. Dobro je imati dva komposta: jedan za dodavanje ovogodišnjeg otpada te drugi na koji u proljeće premještate otpad radi dodatnog kompostiranja.
Važnost kisika i vode za kompostiranje
Kada hladni kompost dosegne visino od oko metra, treba ga prekriti lišćem, slamom ili drvenim iverjem. Prekrijte s malo sječke, piljevine ili suhog lišća. Važno je spriječiti prejako isušivanje. Tijekom vrućih ljetnih dana kompost može biti potrebno povremeno zalijevati. U proljeće treba „preokrenuti“ kompost, odnosno ispremiješati. Ako se materijal lako raspada, spreman je za upotrebu; u suprotnom, premjestite ga na drugi kompost radi dodatnog kompostiranja.
Vrući kompost, za kompostiranje otpadaka od hrane
Vrući kompost je izolirani spremnik konstruiran za bolje zadržavanje topline i održavanje aktivnog postupka razgradnje, čak i pri padu temperature. Također pruža zaštitu od štakora, miševa i drugih nametnika pa omogućuje i kompostiranje kućanskog otpada. Pravilo za kompostiranje je jednostavno: ako je jestivo, može se i kompostirati.
Vrući kompost – način za smanjenje količine otpada
Vrući kompost pomaže značajno smanjiti količinu otpada i osigurava najbolje tlo u vrtu – ako s njim dobro radite. U suprotnom može smrdjeti i privlačiti muhe.
Kako biste ubrzali postupak razgradnje, ono što bacate u kompost obavezno izrežite na sitne komadiće. Kosti i velike koštice, primjerice one avokada, razgrađuju se vrlo dugo. Takve stvari bolje je baciti u običan otpad.
Ravnoteža – ključ učinkovitog kompostiranja
Ni previše vlažno, ni previše suho. Ravnoteža komposta je ključna. Ipak, nije ni sve u udjelu vlažnosti – za dobar vrući kompost također je važna uravnoteženost dušika i ugljika. Tvari s najviše dušika koje dodajete u kompost su mokraća, mesni otpaci i odsječci trave. Najviše ugljika sadrže piljevina, novinski papir i suho lišće.
Ako se kompost previše navlaži, dodajte isjeckani novinski papir ili drveno iverje kako biste ga isušili. Ako je presuh, zalijte ga. Površinu pokrijte s ugljikom bogatom sječkom da se ne bi nakupljale muhe. Možete upotrijebiti i piljevinu, suho lišće, isjeckane grančice, staru travu, isjeckano sijeno i slične materijale. Povremeno promiješajte kako biste uveli još kisika i tako ubrzali razgradnju.
Gdje postaviti kompost?
Hladni kompost moguće je postaviti gotovo bilo gdje. Jedino važno je izbjeći izravnu sunčanu svjetlost koja ga može isušiti. Istovremeno želite iskoristiti sunčanu toplinu, stoga je poželjna blago zasjenjena lokacija. Kompost je također dobro postaviti tako da ga ovlažuje kiša.
Kompostiranje – životni stil
Kompostiranje djeluje kao znanost, a na neki način ona to i jest. Postupak razgradnje obuhvaća mikroorganizme, bakterije i gljivice, kao i ličinke i crve. Kompostiranje predstavlja zanimljiv način učenja o načinu na koji priroda radi i kako uzima natrag ono što je nekoć dala. Izradom komposta postajete dio prirodnog ciklusa.
Sedam savjeta za uspješno kompostiranje:
- Isjeckajte otpad na sitne komadiće; tako ubrzavate razgradnju
- Kompostirajte u dva spremnika, jedan namijenite za naknadno kompostiranje
- Kompost održavajte vlažnim: ne smije biti ni previše vlažan, ni previše suh
- Vrući kompost zaštitite od štakora i drugih nametnika
- Kompost djelomično postavite u sjenu
- Sva je hrana prikladna za kompostiranje, no izbjegavajte kosti i velike koštice
- Izmiješajte kompost svakog proljeća
